Saturday, January 10, 2009

“NE DIJELITE ONO ŠTO SE DIJELITI NE MOŽE”

izvor: http://orbus.be/aktua/aktua2472.htm

Zajednica građana Bosne i Hercegovine
Vancouver, Canada

SAOPŠTENJE ZA JAVNOST

“NE DIJELITE ONO ŠTO SE DIJELITI NE MOŽE”
8. januar 2009

Bosna i Hercegovina ima svoj historijski identitet, jedna je od konstantnih zemalja u Evropi, sa gotovo neprekidnom historijom kao izrazita geopolitička cjelina od srednjeg stoljeća do danas.
U razdoblju od 1180 do 1463 bila je nezavisna kraljevina, od 1580 do 1878 bila je ejalet (velika teritorijalna jedinica u Otomanskoj imperiji), od 1878 do 1918 “krunska zemlja” u Austro-Ugarskoj,od 1918 do 1941 posebna jedinica u sklopu Kraljevine Jugoslavije, od 1945 do 1992 Socijalistička Republika u SFRJ.

Svi Bosanci; Bošnjaci-Muslimani, Srbi i Hrvati su nasljednici posebne historijske baštine koja se ne može olako odbaciti. Bosanski Srbi i Bosanski Hrvati moraju priznati činjenicu da njihova kultura i historija imaju posebnu , bosansku dimenziju. Razlozi za to nisu samo historijski nego moralni i praktični.

Tri zajednice u BiH ne mogu se podijeliti na tri etičke cjeline bez golemih praktičnih poteškoća i moralnih nepravdi. Ni jedan pokušaj otkidanja manjih dijelova teritorija od BiH nije i nikad neće donijeti pravdu ljudima koji tamo žive, a ni trajnu stabilnost u toj regiji. Takvo dijeljenje je pokušano i sada, i cijeli svijet je vidio koliko je užasne patnje ono izazvalo. Bosna je još tu i njeni narodi neće odustati od svog ideala obnove demokratske države BiH u njenim granicama. Ja vjerujem da je to ideal za koji se vrijedi boriti radi svih ljudi u Bosni i Hercegovini”
Noel Malcolm,1995 godina



Poštovana Gospodo,

Naše saopštenje započinjemo riječima čovjeka koji je u uvodu svoje knjige “Historija Bosne” na najbolji način opisao; prošlost, sadašnjost i budućnost naše jedine domovine Bosne i Hercegovine. Od samog progona iz BiH i dolaska u Kanadu, ukazivali smo institucijama ove države na tragediju koja se nadvila nad BiH. Govorili su nam da smo subjektivni jer dolazimo direktno iz logora, spaljenih domova i bombardovanih gradova. Sa užasom na licima i tugom u srcima.

Uspijevali smo izazvati suosjećanje kod običnih ljudi, ali i oprez kod političkih moćnika. Svijet voli i cijeni one koji se sami izbore za svoju slobodu. Jer vjeruje da patriotizam nema alternativu. Presuda međunarodnog suda u Hagu nije donijela satisfakciju preživjelim. Ali jeste poruku da se mora istrajati u procesu obnove sjećanja. Zaborav je nagrada zločincu i ubijanje žrtve još jedan put. Dejton je donio mir ali nije postojanost onog bosanskog ideala kojeg je pomenuo i Noel Malcolm. Nema budućnosti zemlje sa podjelom na etičke cjeline. Svih ovih godina svjedoci smo i pokušaja političkog legalizovanja posljedica agresije i genocida čelnika RS i tzv. HB.

Zabrinjavajuće je zasićenje međunarodne zajednice Bosnom, kao i nejedinstvo lidera bošnjačkog naroda. A nad domovinom opasno lebde duhovi Miloševića i Karadžića, smijući nam se iz kravate Milorada Dodika. Smatramo da je dogovor, poput zadnjeg, u Prudu kod Bosanskog Šamca, ukidanje države, prebacivanjem njenih nadležnosti na teritorijalne jedinice, pristajanje na rezultate etničkog čišćenja, betoniranje temelja “Republike Srpske” i omogućavanje separatistima iz redova srpskog i hrvatskog naroda da legalno putem referenduma pridruže svoje jedinice Srbiji i Hrvatskoj, svođenjem cjelokupnog bošnjačkog stanovništva na manje od 23% teritorije BiH. I to je kraj hiljaditog postojanja BiH. Naša djeca ostaju bez domovine. Ono što nam je ostavljeno u nasljedstvo nismo znali očuvati. Bićemo prokleti i u grobu.

Mi patrioti BiH nikad nećemo pristati na ovaj scenario. Na sav glas, iz daleke Kanade, grada Vankuvera, Vam poručujemo;

“NE DIJELITE ONO ŠTO SE DIJELITI NE MOŽE”


Donesite novi građanski ustav i tako produžite kontinuitet državnosti Bosne i Hercegovine. Neka i dalje bude domovina sviju koje je vole,epska poruka da dobro uvijek nadvlada zlo, ljubav pobijedi mržnju, i da patriotizam nema granica, daljine i vremenske distance. Samo tako će Evropa i dalje imati spomenike kulture, stećak će ostati uspravan, a mi ćemo napokon preći na drugu obalu Modre Rijeke.

Ispred zajednice

Nihad Krupić, pisac i publicista
Bosanska Dubica, Bosna i Hercegovina,
Vancouver, Canada



09.01.2009.